Kako bismo Vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies). Više informacija možete pronaći OVDJE.Slažem se
  • Parovi
  • Rezultati
  • Ljestvica

SuperSport HNL, 14. kolo

22.11.2024. 18:00
Istra 1961
Istra 1961
2 : 3Slaven Belupo
Slaven Belupo
23.11.2024. 15:00
Varaždin
Varaždin
1 : 1Lokomotiva
Lokomotiva
23.11.2024. 17:45
Dinamo
Dinamo
:Rijeka
Rijeka
24.11.2024. 15:00
Osijek
Osijek
:Hajduk
Hajduk
24.11.2024. 17:45
Šibenik
Šibenik
:Gorica
Gorica

Pogledaj detaljnije

U petak 16. rujna ove godine na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu doktorsku disertaciju branio je Dario Bašić, izbornik državne kadetske selekcije. Radom "Validacija notacijskog sustava za analizu izvedbe u nogometu" kojeg su nadzirali mentori Valentin Barišić i Dražen Dizdar, dočim su u ocjenjivačkoj komisiji bili Dinko Vuleta, Nenad Marelić i Munir Talović, odreda doktori znanosti s profesorskim statusom.

foto: HNS
28.09.2016. 13:43

Kandidat je analizirao 88 utakmica 1. HNL u sezoni 2014./2015. U prvom planu bile su varijable za fazu napada i obrane, vratarskih intervencija te pokazatelji prekida, prekršaja, opomena i isključenja igrača.

Bašić u uvodu podsjeća da je nogomet „nesumnjivo najpopularniji sport koji se u modernom obliku igra već 150 godina“. Da bismo se prilagodili temi evo jedne stručne rečenice na kakvu baš nismo navikli:

-S kineziološkog stajališta nogomet pripada skupini polistrukturnih acikličkih sportova, a obilježava ga visok varijabilitet funkcionalno-motoričkih radnji kojima se igra realizira; osnovna su mu obilježja dinamičnost kontaktnog karaktera kad se dvije momčadi suprotstavljaju napadačkim i obrambenim aktivnostima s ciljem osvajanja/zatvaranja glavnog kanala komunikacijske mreže kojim se ostvaruje protok lopte i pogodak kao konačni smisao igre.

Ah ti doktori…

Za portal MAXtv Prve lige uistinu je intrigantno saznati osnovne stručne podatke i slikovite parametre naše lige. Poslije dugog i sustavnog snimanja te proučavanja Dario ih niže ni ne trepnuvši. Dakako da ćemo navesti najbitnije.

Aritmetička sredina za prosječnu prvoligašku utakmicu iznosi kako slijedi:

- posjed lopte 50,00

- udarci prema vratima 12,69

- postignuti pogoci 1,45

- centaršutevi 19,68

- asistencije 0,79

- ključna dodavanja 2,09

- izgubljene lopte 46,36

- izbijene lopte 23,88

- blokiranje udaraca i centaršuteva 4,39

- izbijena lopta nakon centaršuta 7,89

- kutni udarci 4,82

- ubacivanja rukom 20,47

- žuti kartoni 1,90

- crveni kartoni 0,09

- kazneni udarci 0,16

Brine, recimo, manje od jednog izravnog dodavanja za gol u 90 minuta. Svakako ne veseli da gotovo pola proigravanja završi neuspješno. Zavidan je broj nabacivanja sa strane, očito se klubovi uzdaju i u moć skakača. Nije dvojbeno da je posjed lopte kao pokazatelj efikasnost značajno povezan s plasmanom jer je Dinamov bio 57,6 posto, Rijekin 50,6, Hajdukov 54,2, Lokomotivin 48,2, Zagrebov 52,9, Belupov 49,3, Splitov 51,0, Istrin 46,5, Osijekov 45,7 te Zadrov 44.6. Struktura rezultata kod sastava koji imaju veći posjed je ovakva, u postocima: pobjeda 50 posto, remi 27, poraz 23. Važno je da nije posrijedi posjed radi posjeda jer temeljna je svrha osvajanje prostora prema suparničkim vratima. No posjed je, istodobno, i najbolja obrana. Kontrolom lopte nadzire se i tempo igre, kojim dominantniji upravlja po čistoj logici. Zato onaj tko vlada situacijom i stanjem na terenu dobiva u 69 posto slučajeva, a 31 posto pobjeda pripalo je postavama koje su u tom elementu bile inferiornije.

Štošta pokazuje broj bodova po utakmici u proljetnom dijelu natjecanja 2015.:

  • Dinamo 2,53
  • Rijeka 2,17
  • Hajduk 1,71
  • Lokomotiva 1,39
  • Zagreb 1,33
  • Slaven Belupo 1,18
  • Split 1,00
  • Istra 1961 0,89
  • Osijek 0,83
  • Zadar 0,67

Zgodno je saznati učinak domaćina: imaju 46 posto pobjeda i po 27 posto remija, odnosno, poraza. Time se dokazuje psihološka prednost zbog poznavanja vlastitog okoliša s pripadajućim ugođajem.

Struktura udaraca: 38 posto odlazi pokraj vrata, 25 posto odnosi se na obranu vratara, 23 na blokadi protivničkog člana, 12 posto završi u mreži, a dva posto na vratnicama ili gredi. Jesu li za ta 23 postotka  zaslužne jedino vrline defenzivca ili, paralelno, krivi tehničko-taktički nedostaci ofenzivaca?

Evo i strukture udaraca s obzirom na način izvođenja: desnom nogom 58 posto, lijevom 29, glavom 13. Ostalim dijelovima tijela nula posto stoga bi trebalo proširiti metodiku obuke, zašto ne rabiti natkoljenicu, rame, trup ili kao nedavno Šime Gržan, Istrin strijelac Interu, trbuh? 

Točno pola pucačkih pokušaja odnosi se na kazneni prostor i područje izvan njega. Za prve je koeficijent uspješnosti 19, za druge tek četiri. Razumljivo – što je udaljenost veća, tumači dr. Bašić, udarac mora biti snažniji što umanjuje preciznost, lopta duže putuje pa se vratar stigne pripremiti za odgovarajuću reakciju.

Koliko koji klub koristi centaršuteve? Evo te liste s proljeća 2015.:

  • Dinamo 524 (17 utakmica)
  • Rijeka 411 (18)
  • Hajduk 352 (17)
  • Lokomotiva 265 (18)
  • Zagreb 242 (18)
  • Slaven Belupo 314 (17)
  • Split 386 (17)
  • Istra 1961 288 (18)
  • Osijek 416 (18)
  • Zadar 265 (18)

Ispada kako je ta varijabla umjereno povezana i s raspletom utakmice, i sa završnim poretkom. Nije isto centrira li se u fazi otvaranja ili u završnici napada, jesu li to ciljane ili lopte „u bunar“. Neuspješnih je 75 posto, u 24 posto pokušaja igrač ima kontakt s loptom, ali na tome i ostane, dočim se iz ukupne mase centaršuteva u gol pretvori samo jedan posto.

Što se tiče asistencija, Dinamo i Rijeka broje po 24, Hajduk 14, Lokomotiva 22, Zagreb 13, Slaven Belupo šest, Split, Istra 1961 i Osijek po osam, Zadar 12.

Glede izgubljenih lopti slika je ovakva: Dinamo 847, Rijeka 737, Hajduk 864, Lokomotiva 752, Zagreb 976, Slaven Belupo 748, Split 867, Istra 816, Osijek 853, Zadar 700. Najviše se gubi prigodom dodavanja lopte (63 posto), primanja (18), driblanja i fintiranja (10), vođenja (9).

Nasuprot tome, Dinamo je loptu izbio 304 puta, Rijeka 366, Hajduk 385, Lokomotiva 486, Zagreb 504, Slaven Belupo 382, Split 497, Istra 356, Osijek 480, a Zadar 442 puta.

Spomenimo i udarce iz kuta, to jest kornere: Dinamo 122, Rijeka 103, Hajduk 109, Lokomotiva 79, Zagreb 65, Slaven Belupo 70, Split 83, Istra 57, Osijek 89, Zadar 71. Dokazano je da kutni udarci nemaju osobitu važnost za rezultat dotične utakmice. Možda i zbog toga što na nabacivanje otpada 87, na dodavanje 13 posto? 

Zaključimo s ubacivanjima. Dinamo je loptu u teren vraćao rukom 392 puta, Rijeka 388, Hajduk 371, Lokomotiva 280, Zagreb 362, Slaven Belupo 353, Split 398, Istra 348, Osijek 361 te Zadar 350 puta. Pritom postotak ostanka u posjedu iznosi 76, a gubitak 24.

Najviše puta su opomenuti Hajdukovci (49), najmanje Dinamovci (23). Najviše puta isključeni Zadrani (6), niti jednom, pak, Hajdukovci i Farmaceuti. Igrači Zadra skrivili su sedam kaznenih udaraca, igrači Hajduka niti jedan.

Shvatljive su znamenke golmanskih obrana: 78 Zadrovog, 43 Dinamovog. Svakako ne stoga što je bolji, nego stoga što je bio izložen neusporedivo većem poslu.

Još vijesti s oznakama: Rijeka, Dinamo, Hajduk, Split, Osijek, Lokomotiva, Slaven Belupo, Zagreb, Istra 1961

Ljestvica

1.Hajduk13+1328
2.Rijeka13+1525
3.Dinamo13+1324
4.Varaždin14+321
5.Osijek13+320
6.Slaven Belupo14-513
7.Lokomotiva14-613
8.Istra 196114-1213
9.Gorica13-812
10.Šibenik13-1612