U tri dosadašnja izdanja Lige 10 prvak je bio Dinamo. Viceprvak Rijeka. Sezonu 2013./2014. Modri su završili s 11 bodova prednosti (84:73), onu potom s 13 (88:75), prethodnu sa „samo“ osam (85:77). Je li u ovoj na potezu klub iz grada koji teče pa teče i on, a sudeći po svemu ne namjerava presušiti?
Pogled na ljestvicu nakon 14 kola otkriva apsolutnu dominaciju riječke momčadi:
-najviše pobjeda, 12
-niti jedan poraz, 0
-najviše postignutih pogodaka, 31
-najmanje primljenih pogodaka, 6
-najbolja gol-razlika, +25
-najviše bodova, 38
Dinamo je kratak za šest koraka.
Analiziraju li se tri spomenuta Prvenstva u fazi poput aktualne, dakle s po 14 odigranih utakmica, prije tri godine Dinamo je imao 30, Rijeka, pak, 29 bodova. Predlani je situacija bila slična današnjoj, s tim da je šest bodova odmicao Dinamo (36:30), razlikom pogodaka bio je za nijansu uspješniji (35:9, odnosno, +26). Ipak je Rijeka u realizatorskoj domeni bila uvjerljivija sa svojim omjerom 29:12 (to jest +17), budući da Dinamo sada ima 23:10 (to jest +13).
Smije li se pretpostaviti da će Riječani, poput Zagrepčana u opisanom razdoblju, uzeti krunu i totalno slaviti prvi put u povijesti koja seže do Anno Domini 1946.?
Šest je logičnih razloga za tih šest bodova prednosti koje Bijeli čuvaju snagom autoriteta ma koliko se Plavi trudili pošto-poto smanjiti distancu:
Prvi: Uprava
Predsjednik Damir Mišković preporodio je usnulo društvo s Kantride, osigurao partnerstvo talijanskog poslovnog maga Gabrielea Volpija i donatorstvo fundacije koju osobno vodi. Ne samo da stalno ulaže u igrački pogon, već je gotovo sve spremno za potpunu obnovu stadiona pod glasovitim stijenama, a alternativni na Rujevici zaslužuje jedino komplimente. Trenera ne smjenjuje zbog jedne ili dvije izgubljene utakmice. Ovom je novinaru na siječanjskim pripremama 2014. u okolici Marbelle otkrio „S Matjažom Kekom najradije bih potpisao ugovor na 10 godina!“
Drugi:Logistika
U tom kolektivu nema iskakanja ni soliranja, direktor Vlado Čohar te sportski direktor Srećko Juričić okružili su se vrsnim suradnicima, specijalistima i profesionalcima u zoni svoga djelovanja. Usamljeni i nadasve užasni šok bila je tragična prometna nesreća glasnogovornika Davora Severa u kolovozu prošle godine. Seoba na privremeno novu lokaciju prošla je s dosta uzbuđenja, ne i stresova. Svi su upregnuti u ista kola, nosi ih silan polet, uostalom – isplati se truditi u sređenom i uspješnom pogonu koji svakodnevno pomiče granice i promiče nogomet kao faktor šireg preporoda.
Treći: Struka
Naravno da je Kek napravio toliko toga. Njegova doktrina ne počiva na ispraznim definicijama niti frazama bez pokrića, on sustavno proučava nogomet i nogometaše pronalazeći originalna rješenja. Rijeka igra moderno. Taj pojam predmnijeva strahovitu pokretljivost kojoj je teško odoljeti, još teže dostojno se suprotstaviti. U paradi ritma, unakrsnih akcija i neslomljivoj volji probranih protagonista očituje se ono što je u svakom sportu najdragocjenije: jednostavnost. Lako je komplicirati, bezuspješno izvlačiti sedmi korijen – budi efektan i efikasan pa evo ruke!
Četvrti: Kadar
Nevjerojatan je osjećaj riječkih stručnjaka za sastav i ono što mu nedostaje. Doimalo se svih ovih sezona da se pretjerano rotira, pojačanja bi odlazila za opipljivu svotu i nesumnjivu zaradu, ali bi nastajao barem privremeni vakuum. I ljetos se spakirala garnitura izvrsnih. Opet se posrnulo u kvalifikacijama za Europsku ligu. A onda se od šestog kola Prve lige skoro sve zavrtjelo oko još jednog došljaka iz Maksimira. Prognanika i s Poljuda. Taj Franko, Franko Andrijašević, zabio je čak pet puta premda mu to nije osnovna zadaća. Vezni koji veže i, eto, pogađa. Za tolike prevažne bodove!
Peti: Publika
Ne samo Armada. S dvije rujevičke tribine odzvanja redovito. Svi u bijelom i za bijele jer „Zajedno smo Rijeka“. Padne i poneka baklja, trešti petarda. Onako, zbog atmosfere. Ne zbog ciljane pakosti u korist klupske štete. U takvim okolnostima sve je ugodnije. Igrači se ne pozivaju na raport, vodstvu se skandira radi pohvala ne radi pokuda. Prepoznat je trenutak dominacije koji sluti na štošta, zašto ne i na naslov prvaka. Iako je finiš daleko. Miroslav Blažević, bivši strateg i Rijeke i Dinama, uporno ponavlja kako navija za Riječane smatrajući da će Zagrepčani ponovo zgrabiti „kantu“!
Šesti: Suparnik
Dinamo nema prilično toga što ima Rijeka. Napose okruženje i ugođaj. Dinamo smjenjuje šefove struke i ratuje s navijačima među kojima doista ima svakakvih, i onakvih kojima je mržnja naspram Zdravku Mamiću neusporedivo veća/važnija od ljubavi naspram GNK Dinamu, što je apsurd s obzirom na to da je vječan samo klub. Da, doima se da su Modri pojedinačno kvalitetniji, jači, svestraniji. Prigovaraju li sebi na olakom snaženju glavnog konkurenta? Ili se uzdaju u nastavak trke – trke s 22 nove izazovne etape u kojima je sve moguće. Pa i meritorni uzvrat za bolnih 2:5...
Autorska prava na objavljeni sadržaj polaže Hrvatski nogometni savez. Preuzimanje teksta i/ili izjava iz ovog teksta dopušteno je isključivo uz navođenje HNS-a kao izvora uz direktnu poveznicu na izvorni sadržaj na hns.family te uz poštivanje integriteta izvornog sadržaja. Preuzimanje fotografija nije dopušteno. Više informacija pronađite u Općim uvjetima korištenja.
