I to je dakle gotovo, kolo prije svršetka Riječani su uzeli ono što im pripada. Više nego zasluženo. Isključujući navijače Dinama, one koji doista vole svoj klub ne mareći za borbu pojedinih frakcija Bad Blue Boysa, teško je vjerovati da je itko bio protiv družbe s Rujevice. Eventualno neki iz i oko Hajduka, kojima nije drago što ih je prestigao konkurent s Jadrana, ali kad se ohlade i oni će shvatiti da im je od „najdražih neprijatelja“ ipak manje drag Dinamo. Nije naime teško pretpostaviti da su Plavi trn u oku zbog neusporedive uspješnosti i neupitne inflacije naslova koja rezultira svojevrsnom dosadom te permanentnom slutnjom da šefovi Maksimira katkad posegnu za neprimjerenim metodama. Posrijedi je poznata teza usklađena s definicijom da cilj opravdava sredstva – iako ta „sredstva“ uglavnom nisu detektirana, još manje konstatirana. Zanemari li se gdjekoji sudački previd koji ti pomogne ili odmogne, većini ostalih sudionika također. Više ili manje.
Međutim, to je danas nevažno. Važna je samo i jedino Rijeka, goropadna ljepotica koja je zorno pokazala kako se planira, formira i stvara, kako se igra i dobiva!
Dok svim tiskovinama, tv-ekranima, radijskim eterom i brojnim portalima odzvanja rujevička povijesna parada, zabilježena slikom i tonom, suvišno je išta dodavati. Što naravno ne dolazi u obzir – ovo je stranica MAXtv Prve lige, glasilo zajedničke kuće koje s novim, debitantskim šampionom želi i mora podijeliti dotično veselje. Jer ne stiže se na takve kote svaki dan!
Paralelno s čestitkama prvaku treba zahvaliti na primjeru i putokazu, na načinu kojim je sve to postigao. Nije dvojbeno kako: zajedništvom osobitog predsjednika i ostatka uprave, savršeno postavljene struke, izvanrednog nogometaškog kadra i odanih tifoza iz Armade kojima se odavno priključila cijela regija. Zalet, uzlet i dolet djelo je ponajprije veličanstvenog kvinteta kojeg sačinjavaju Damir Mišković, Srećko Juričić, Ivan Mance, Matjaž Kek i Franko Andrijašević. Prvoimenovana četvorka zaključila je da je Andrej Prskalo dostojna „jedinica“, da su Stefan Ristovski i Marko Vešović tamo zdesna sposobni probiti svaku obranu, da će Dario Župarić zamijeniti Mateja Mitrovića a povratnik Roman Bezjak biti odgovarajući dodatak Mariju Gavranoviću i Alexanderu Gorgonu u ofenzivi, a kapetan Mate Maleš logistička i svaka druga potpora tandemu defenzivnih veznih Filipu Bradariću plus Josipu Mišiću. Ispostavilo se koliko valja i lijevi bočni Leonard Zuta, i koliko je bitan Josip Elez, još jedan središnji branič... Kad se pak radi o smjernicama, prva je svakako povjerenje šefu stručnog stožera. Aktualni je na tom položaju duže od četiri godine, što je rekord svoje vrste. Uvjet konstantnosti i konzistentnosti.
Ali da ne bi bilo zabune – ovakve Rijeke, koja teče i napokon plavi sve redom – ne bi bilo bez grandioznoga gazde Damira Miškovića, biznismena i sportskog zanesenjaka, bivšeg vratara kome je lopta paralelni smisao života. On je autor, on je kreator, svi ostali su u njegov projekt utkali sebe i poradi toga beru plodove u žetvi kakvu taj grad i taj kraj ne pamte.
Nije gotovo; u subotu se treba stilom dokazano najboljega predstaviti kod Dinama, koji je takmac i u finalu kupa 31. svibnja u Varaždinu. Nitko ne smije vjerovati da je Rijeka ispucala sve ovosezonske ambicije, nitko, pa ni ona sama!
Kad smo već kod završne partije kupa, valjda ste shvatili „onaj“ transparent Ultrasa na nedjeljnom srazu Rijeke i Cibalije. Mnogi su napisanoj poruci „Nikad 1999. oprostiti, nikad zaboraviti!“ Domaćima se to učinilo nadasve lijepim: povjerovali su da je riječ o suosjećanju s njihovim patnjama iz svibnja te godine. Sjećate se odlučujućeg dvoboja na Kantridi s Osijekom 1:1, vike na suce Zorana Krečka i Alojzija Šuprahu, „krađi kojom se okoristio najkatoličkiji hrvatski klub“ i tako dalje. Ne, neće biti, barem ne u cijelosti. Nije teško shvatiti čemu ta rečenica: otporu i nezaboravu zbog poraza 1:2 upravo od Osijeka u završnoj predstavi kupa kad su Vinkovčani u Zagrebu vodili od 36. do 90. minute nakon čega je sudac Reno Sinovčić produžio susret za još sedam, prethodno isključujući dvojicu iz Cibalije, dovoljno za pobjedonosni pogodak Osječana...
Pustimo prošlost, okrenimo se neposrednoj budućnosti podsjećajući tko od europskih partnera dolazi Riječanima u drugom pretkolu Lige prvaka (u prvom su slobodni): predstavnik Islanda, Slovačke, Litve, Republike Irske, Makedonije, Luksemburga, Albanije, Finske, Latvije, Gruzije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore te pet od ovih deset članica Uefe – Walesa, Sjeverne Irske, Farskih Otoka, Malte, Andore, San Marina, Estonije, Armenije, Gibraltara i Kosova.
Prolazno? I te kako!
Autorska prava na objavljeni sadržaj polaže Hrvatski nogometni savez. Preuzimanje teksta i/ili izjava iz ovog teksta dopušteno je isključivo uz navođenje HNS-a kao izvora uz direktnu poveznicu na izvorni sadržaj na hns.family te uz poštivanje integriteta izvornog sadržaja. Preuzimanje fotografija nije dopušteno. Više informacija pronađite u Općim uvjetima korištenja.
