Nije nam Debrecen u ugodnoj uspomeni! Tamošnji istoimeni klub je u drugom kvalifikacijskom pretkolu za Ligu prvaka 2005./2006. u prvoj utakmici uvjerljivo ispratio našeg Hajduka, 3:0. Dakako da su se Splićani nadali prolazu na Poljudu, to prije što je novi trener Miroslav Blažević isijavao samo optimizam. Na žalost, uzvrat je pogotovo bio katastrofalan, 5:0 za goste. Ukupno 8:0, odnosno 0:8. Tih tjedana službeno smo naišli na Ćiru u Velikoj, u ligaškom sudaru Majstora s mora s Kamen Ingradom. Malo je reći da je „Tata“ bio deprimiran, govoreći:
- Jest rezultat s tim Mađarima strašan, više nego grozan. Ali nekako ću preživjeti. No kako ću jednom objasniti unucima kad izvuku pitanje „Deda, što se to dogodilo?“ Bojim se da ću umrijeti od stida…
Srećom nije.
Debrecen je hrvatskom nogometu napokon bio po mjeri i po volji – na Višegradskom kupu u tom su gradu, dakle, majstori državnog futsala koje vodi Mato Stanković ni ne trepnuvši osvojili prvo mjesto matirajući Slovačku 1:0 i Češku 3:1 što je bilo dovoljno za „kantu“ pa je susret s Mađarima imao revijalni karakter okončan 1:1 s kombiniranom postavom.
Kombiniranom? Može se zamisliti kakva je bila ako se na turnir doputovalo bez osmorice standardnih!
- Uvijek planiraš smjenu generacija. Premda s njom valja oprezno; ni ljudi sa 40 nisu prestari. Bitno je da u reprezentaciji igraju najbolji – priča Stanković.
Na ovom je turniru vodio trinaestoricu. To su Žarko Luketin, Josip Suton, Antonio Sekulić, Luka Perić, Josip Jurlina (Split Tommy), Dario Marinović (Elpozo Murcia), Pave Mudronja (ASD Pescara), Davor Kanjuh, Kristijan Čekol (Futsal Dinamo), Andrej Pandurević (Osijek Kelme), Marinko Šamija (Crnica), Duško Martinac (Vrgorac) i Matej Horvat (Pescara C5).
- Bili smo nedvojbeno najmlađi. Jurlina ima 17 godina, Sekulić 18, Čekol 20. Htjeli smo vidjeti podmladak, izvrstan kadar koji je prolazio kampovima i nastupima U-17, U-18, U-19. Rezultat nije bio primaran. Međutim, ispostavilo se i da smo provjerili mlade, oslonac za dalje, i da smo usprkos očekivanjima osvojili prvo mjesto makar su od igrača iz A-sastava bila tek trojica: Marinović, Suton i Luketin.
Osim pokala ukupnom pobjedniku u hrvatskim su rukama još dva trofeja, najboljem pojedincu Marinoviću i najboljem vrataru Luketinu.
- Tko onda ne bi bio prezadovoljan!
Slovacima je zabio Marinović, Česima Kanjuh (2) i Marinović, Mađarima također Marinović, stvarno ne čudi što je prvo ime, čime nastavlja prvorazrednu seriju budući da je i najuspješniji Hrvat s futsal-terena kalendarske godine 2017.
- Nije ovo bila usputna smotra, naprotiv. Zna se koliko je neugodna Češka, gotovo stalno na svjetskim i europskim prvenstvima, i da je Hrvatska nije svladala od 2003. do 2012. Da je Slovačka nedavno čak 6:0 isprašila Srbiju, sudionika EP-završnice u Sloveniji, te da je mađarski prvak bio osvajač posljednjeg kontinentalnog Final Foura.
Inače, nisu se naši prije Matine šefovske ere 12 godina plasirali na EP, s njim u međuvremenu jesu na tri, jednom zgodom dospjeli do četvrtfinala, drugom do polufinala. Na FIFA-ljestvici s 43. pozicije skoknuli u Top 10 ili za nijansu niže. Osvojili Mediteranski kup, Kup Changshua, sada i Višegradski.
- Najljepše je kad se stvaraju i igrači i uspjesi – podvukao je izbornik dok se danas s dr. Krešmirom Kolićem vraćao kući u Dalmaciju. – Još boli činjenica da nećemo sudjelovati na skorašnjem kontinentalnom summitu u Sloveniji jer potkralo se desetak lošijih minuta u presudnom dvoboju s Francuskom. U posljednje dvije sezone u 24 utakmice slavili smo 19 puta, triput remizirali i tek dvaput izgubili, 1:2 i tih 4:5 s „Trikolorima“…
Zanimljivo je da su Blažević i Stanković u osobitoj vezi: rekorderi po dužini izborničkog staža, svaki po sedam godina. Ćiro s Vatrenima, Mato s Parket-vatrenima! Prvi je svoju misiju odavno završio, drugome uskoro istječe mandat.
- Dakako da bih volio nastaviti. Već mislimo na kvalifikacijski ciklus za SP 2020.
Pamti se da smo bili odlični peti 2000. godine u Gvatemali. Na redu je deveto izdanje World Cupa. Brazil je s pet naslova nedodirljivi šampion, Argentina aktualni lider iz Kolumbije 2016. Ne zna se gdje će biti iduće finale 24 sastava. Isprva je konkuriralo 12 zemalja: Kostarika, Češka, Egipat, Gruzija, Iran, Japan, Kazahstan, Litva, Nizozemska, Novi Zeland, Emirati, SAD. Sramežljivo i Hrvatska, barem zato da skrene pozornost na vlastiti rejting baziran na vrijednosti. U điru je ostalo pet potencijalnih domaćina, Japan, Egipat, Gruzija, Nizozemska i SAD.
- Teško se plasirati s obzirom na to da Europa daje sedam zastupnika, premalo – tuži se Stanković.
Prednjače reprezentacije Španjolske, Portugala, Italije, Rusije, Ukrajine, svakako i Azeri i Kazahstanci, svaki s petoricom-šestoricom naturaliziranih Brazilaca…
Raduje što je Hrvatska po super svježem rankingu Fife od 25. siječnja izvanredna dvanaesta futsal destinacija, za tri stepenice više od podjednako sjajnih i slavnih Vatrenih u najprominentnijoj konkurenciji!
Završavamo pogledom na Mađarsku iz kuta vodećeg funkcionara Borisa Durlena:
- U Debrecenu smo zaista poziv iskoristili na najpoželjniji način. Prezentirali pravi futsal te predstavili važne aktere/adute za budućnost. Atmosfera i svaka stavka u vezi s našim sastavom bila je za primjer. Donosimo pozivnicu i za sljedeću godinu, kao i ponudu da se uključimo organizacijom dotične srednjoeuropske priredbe, što ćemo dostaviti vodstvu HNS-a.
Autorska prava na objavljeni sadržaj polaže Hrvatski nogometni savez. Preuzimanje teksta i/ili izjava iz ovog teksta dopušteno je isključivo uz navođenje HNS-a kao izvora uz direktnu poveznicu na izvorni sadržaj na hns.family te uz poštivanje integriteta izvornog sadržaja. Preuzimanje fotografija nije dopušteno. Više informacija pronađite u Općim uvjetima korištenja.
