Nenad Bjelica, uspješni, cijenjeni i sve omiljeniji trener Plavih, uoči polijetanja mirno je podvukao:
- Mi smo spremni i jedva čekamo tu utakmicu. Znamo da suparnik nema individualnu vrijednost poput Fenerbahčea i Anderlechta, no ima čvrstu, kompaktnu cjelinu zbog čega mu i ide. Naš gard je pobjednički; znamo što želimo, i želimo to odmah!
Dobra je vijest što se poslije duge stanke priključuje Mario Šitum, a poslije osobito duge Nikola Moro, oporavljenici, nije dobro što zbog ozljede izostaje Emir Dilaver, zbog kartona pak Kevin Theophile-Catherine. Činjenica je da alternativni Dino Perić i Marko Lešković ove subote u Puli nisu blistali, ali posrijedi je provjereni par pa nema prevelike brige.
Tko je Spartak?
Za početak podsjetimo na onog po kome je nazvan i trnavski i moskovski nogometni klub, kao dva najznačajnija nu tome miljeu. Spartak (grčki: Spartakos, latinski: Spartacus) rođen 111. godine prije Nove ere u grčkom dijelu pokrajine Trakije koja se proteže i na bugarski dio, bio je iznimno snažni gladijator usmjeren borbi protiv rimske robovlasničke diktature. Toliko legendaran da je, dakako, prikazan u filmskoj storiji. Šezdesete ga je glumio glasoviti američki mag Kirk Douglas, 44 godine kasnije naš sjajni Goran Višnjić.
Trnavski nogometni pogon pod Spartakovim imenom nastupa od 1953. Prethodna tri desetljeća zvao se Rapid, Trnava, Sokol i Kovosmalt. Pet je puta bio prvak Čehoslovačke u kojoj je uzeo i pet kupova, a od uspostavljanja Slovačke lige 1993. godine titulom se zakitio samo prošle sezone, pokalom kupa također jednom; očito nije u stanju kontrirati bogatijem i jačem glavnom takmacu, bratislavskom Slovanu, koji ima 12 trofeja u nacionalnom prvenstvu, osam u kupu.
Povijest je slavna pogotovo zbog karizmatskih pojedinaca. Tako je, primjerice, Spartakov napadač Jozef Adamec (r. 1942.) za kojeg je nastupao golemih 14 sezona, četverostruki najuspješniji strijelac Čehoslovačke lige – igrao i za Duklu Prag i za Slovan - proglašen najboljim slovačkim nogometašem svih vremena. Četiri je godine bio i trener momčadi u crvenoj, crnoj i bijeloj boji. Ladislav Kuna (r. 1947.) u tom je dresu nanizao 424 partije te kao vezni zabio 86 golova, sudjelovao u svih pet šampionskih slavlja u ondašnjoj zemlji pa kad je 2012. umro njegova je „devetka“ umirovljena zauvijek. Jozef Marko (r. 1923.)deset je godina bio Spartakov prvotimac, u međuvremenu upola manje izbornik tada zajedničke države. Karol Dobiaš (r. 1947.) dobio je 1969. rekordno tešku ponudu Feyenoorda od 200 tisuća dolara, uzalud, u inozemstvo se smjelo tek s navršenih 30. Anton Malatinsky (r. 1920.) devet je godina u Trnavi igrao, 14 trenirao, to potonje baš majstorski zato je po njemu preimenovan stadion. Nigel McNeil (r. 1963.) prvi je tamnoputi igrač u Slovačkoj ligi, angažiran 1994. Juraj Kadlec (r. 1931.) bio je igrač i svećenik što je izazvalo nemala previranja u komunističkom okruženju tako da su petorica klupskih službenika kažnjena prisilnim radom, dočim je velečasni emigrirao u Kanadu odigravši tek ili čak 74 utakmice…
Ovog ljeta Spartakovci su se poput Dinamovaca pokušali probiti do Lige prvaka. Nisu prošli, zadovoljavajući se Europskom ligom. Zanimljivo je da su im kvalifikacijski suparnici odreda imali veze s Hrvatima ili s hrvatskim susjedima: prvo su eliminirali Zrinjski Mostar 1:0 i 1:1 ne mareći za aspiracije trenera Ante Miše te igrača Ivana Brkića, Hrvoja Barišića, Tonija Jovića, Frane Čirjaka, Marka Bencuna. Zatim obračunali s Legijom poslije prvoklasnih 2:0 u Varšavi i poraza 0:1 kod kuće, dovoljno da Domagoj Antolić i Eduardo da Silva plus donedavni RI-profesionalac Marko Vešović ostanu bez šefa stožera Dejana Klafurića. Pa su u Beogradu ostali na 1:1 s Crvenom zvezdom da bi u Trnavi na redu bili produžeci i poraz 1:2. Napokon, u play-offu za EL pala je Olimpija s Dinom Štiglecom na terenu i Ivanom Lendrićem na klupi jer je slovački team u Sloveniji slavio 2:0, doma remizirao 1:1.
Trener Radoslav Latal (48), Čeh, vezni zapažene runde u Schalkeu 04 (šest-sedam sezona, 167 nastupa, 14 pogodaka) povremeno rabi Filipa Dangubića, došljaka s Kantride i Rujevice na kojima je liječnik njegov otac Boban. Prije dva tjedna Filip je sprašio prva tri komada za pobjedu 5:0 u kupu na terenu drugoligaškog Partizana u Bardejovu. Protiv Zvezde je ušao mu 100. minuti. Zasad je standardna pričuva, s evidentnim izgledima za avanziranje. Nema Spartak osobitih vedeta: ukupno je kadar procijenjen na 8,18 milijuna eura, Dinamov recimo na 50,05. Najskuplji momci ne prelaze 600 tisuća eura. Dani Olmo sa 6,5 milijuna eura i Arijan Ademi sa 4,5 osjetno su skuplji od svih njih zajedno. Središnji graditelj Miroslav Karhan, transferiran 1999. u Real Betis, donio je najviše: 2,3 milijuna eura. Sitno, u usporedbi s brojnim maksimirskim zvijezdama.
U Europi su od srpnja najčešće poentirali, po dvaput, lijevi stoper i kapetan Boris Godal, desni ili centralni vezni Erik Grendal te centarfor Marek Bakoš. Nije nebitno što sa 31, 30 i 35 na leđima nisu odveć mladi. Lako je pretpostaviti da će se Modrima suprotstaviti i vratar Martin Chudy (29), branič Andrej Kadlec (22), defenzivni vezni Matej Oravec (20), desno ili lijevo krilo Erik Jirka (21) koji je za 750 tisuća eura prodan Zvezdi, ali privremeno ostaje u starom jatu.
Igrat će se pred praznim tribinama, što ne paše ni hrvatskom prvaku. Krivi su domaći Ultrasi jer su svršetkom meča s Anderlechtom, 1:0, pjevali i vrijeđali na rasnoj osnovi. Dodatno treba platiti 60 tisuća eura. Zbog toga što se radi o recidivu - huligani su zabrljali i 2016. kad se gostovalo kod Austrije Beč. I na nedavnom derbiju sa Slovanom, 1:2, bilo je svega: vulgarne glazbe, pirotehnike, bacanje predmeta u igralište, vatrometa, fizičkog napada na trenerovu obitelj stoga se i jedna utakmica domaće lige mora igrati bez publike, u 14. kolu s Podbrezovom, kasa je pak lakša za pet tisuća eura.
A u Superligi, koja se zbog sponzorske češke kladioničarske tvrtke zove Fortuna, trenutačni Spartakov plasman je skroman: 14 bodova u 12 rundi, 16 manje od lidera Slovana, dovoljno za deveto mjesto među 12 momčadi.
Prema tome, samo hrabro maksimirski lavovi u Trnavi, „malom Rimu“, gradu-prijatelju Varaždina sa 70 tisuća stanovnika 45 kilometara sjeveroistočno od Bratislave odakle je Juraj Haulik (r. 1788.), hrvatski kardinal i zagrebački nadbiskup po čijoj je ulici nasuprot Esplanadi u smjeru Svačićeva trga urede imao jedan poznati klub… zove se Dinamo!
Doduše, s tamošnjim stadionom ne vežu nas ugodna sjećanja. Na finalnom turniru reprezentacija U-21 godine 2000. tu smo izgubili od Nizozemske 1:2. Nes(p)retan dan Stipe Pletikose, matiran je s centra, ktome iskosa… Dinamovac Ivo Šušak rabio je trojicu Dinamovaca: Igora Bišćana, Josipa Šimića i Tomu Šokotu, te dvojicu koja će to tek postati, Darija Smoju i Boška Balabana. Na klupi su bili Mihael Mikić i Silvije Čavlina, tada vratar HD-a, sada učitelj plavih „jedinica“. Takmaca je predvodio Mark van Bommel, u pričuvi čamio Dirk Kuyt. Bolje se prošlo sa Španjolcima i Xavijem Hernandezom, 0:0. Otpali smo i zbog poraza 3:4 od Češke predvođene Milanom Barošom u Trenčinu, kad su hrvatski „navijači“ napravili rusvaj na glavnom trgu, ali su lokalni policajci primijenili originalnu mjeru: sve što su izgrednici uneredili, pod hitno su doveli u red za svoju lovu kupujući metle i potrebne kemikalije. Izvrstan potez koji najviše škodi ponosu; kako li ga se ne sjete ovdašnji redarstvenici…?
I još poneko slovo o Spartakovom vlasniku Vladimiru Pooru (61). Slovački mediji karakteriziraju ga „velikim oligarhom, malim biznismenom“. Junakom tranzicije i privatizacije, nalik tolikima u Hrvatskoj. Bivši konobar obogatio se zahvaljujući stranačkoj povezanosti s trostrukim ex-premijerom, imenjakom Vladimirom Mečiarom. Profitirao u farmaceutskoj industriji, bankarstvu, željezničkom prometu, trgovini. Gradonačelnik Peter Bročka optužuje da je Poor sredstva Europske Komisije nenamjenski trošio obnavljajući stadion „Malatinsky“ (19.200 mjesta, bez atletske staze), ali i gradeći svoju City Arenu, unosni dodatak dotičnom centru. Navodno ga prodaje i seli u Prag. Inače, poor na slovačkom znači – siromašan.
Autorska prava na objavljeni sadržaj polaže Hrvatski nogometni savez. Preuzimanje teksta i/ili izjava iz ovog teksta dopušteno je isključivo uz navođenje HNS-a kao izvora uz direktnu poveznicu na izvorni sadržaj na hns.family te uz poštivanje integriteta izvornog sadržaja. Preuzimanje fotografija nije dopušteno. Više informacija pronađite u Općim uvjetima korištenja.
