U startu evo liste klubova koji su se, i koliko puta, nadmetali u 26 izdanja hrvatskog prvenstva:
26 – Dinamo, Hajduk, Osijek, Rijeka
24 – Zagreb
21 – Cibalia, Varteks
20 – Slaven Belupo
18 – Šibenik, Zadar
17 – Inter, Istra 1961
8,5 – Hrvatski dragovoljac
8 – Lokomotiva
7 - Split
6 – Kamen Ingrad, Marsonia
5 – Međimurje, Segesta
3,5 – Mladost 127
3 – Belišće, Dubrovnik, Karlovac
2 – Croatia Sesvete, Čakovec, Pazinka, Pomorac, Primorac, Radnik
1 – Dubrava, Lučko, Neretva, Orijent, Samobor, TŠK, Vukovar '91
Valja spomenuti da je Dinamo nastupao i pod imenima HAŠK Građanski odnosno Croatia, Inter i kao Inker, Istra 1961 kao Pula 1856, Pula Staro Češko i Pula, Varteks kao Varaždin, Zadar kao Zadarkomerc, Primorac kao Primorac SEM-TEM, Dubrovnik kao Dubrovnik 1919.
To s pola sezone u najvišem rangu Hrvatskog dragovoljca i Mladosti 127 odnosi se na ciklus 1995./1996. kad su propozicije dopuštale da se temeljem zaslužene nagrade u Ligu za prvaka na proljeće uključi i najbolji član Prve B lige a u Ligu za A drugoplasirani iz Prve B pa je avanzirala momčad iz Sigeta odnosno Suhopolja.
Nerijetko se mijenjao broj sudionika. Liga 12 na sceni je bila najčešće, čak 14 puta, s različitim sustavom prijenosa bodova u play-off i play-out dok se nije ustalio trokružni model. Ligu 16 imali smo 7 puta. Jednom (u sezoni 1993./1994.) na programu je bila i Liga 18. Teče četvrta godina Lige 10, četverokružno, što zahtijeva najviše termina, 36, stoga i vrlo popunjen kalendar, ali prevladava zaključak da je ona bez dvojbe najprimjerenija i – najkvalitetnija.
Rekorder po broju naslova prvaka, 18, jest klub iz Maksimira: za jednog pobjedničkog prvenstva, svojeg prvog 1992./1993., zvao se i HAŠK Građanski (do veljače) i Croatia, četiri je puta slavio pod imenom Croatia, 13 puta kao Dinamo.
Šest puta titulu je osvojio Hajduk, prvi put u premijernom, skraćenom turnusu 1992. a posljednji 2004./2005. Čeka se novo buđenje Majstora s mora.
Zagreb je raritetni, ali vrlo uvjerljivi šampion bio u natjecanju 2001./2002.
Je li doista na redu Rijeka...? Bude li tako, prekinut će 11-godišnju dominaciju Plavih.
Vodeći strijelci:
1992. Ardian Kozniku (Hajduk) 12
1993. Goran Vlaović (Croatia) 22
1994. Goran Vlaović (Croatia) 29
1995. Robert Špehar (Osijek) 24
1996. Igor Cvitanović (Croatia) 19
1997. Igor Cvitanović (Croatia) 20
1998. Mate Baturina (Zagreb) 18
1999. Joško Popović (Šibenik) 21
2000. Tomo Šokota (Dinamo) 20
2001. Tomo Šokota (Dinamo) 21
2002. Ivica Olić (Zagreb) 21
2003. Ivica Olić (Dinamo) 16
2004. Robert Špehar (Osijek) 18
2005. Tomislav Erceg (Rijeka) 17
2006. Ivan Bošnjak (Dinamo) 22
2007. Eduardo da Silva (Dinamo) 34
2008. Želimir Terkeš (Zadar) 21
2009. Mario Mandžukić (Dinamo) 16
2010. Davor Vugrinec (Zagreb) 18
2011. Ivan Krstanović (Zagreb) 19
2012. Fatos Beqiraj (Dinamo) 15
2013. Leon Benko (Rijeka) 18
2014. Duje Čop (Dinamo) 22
2015. Andrej Kramarić (Rijeka) 21
2016. Ilija Nestorovski (Inter) 25
Na vječnom popisu „medaljaša“ poredak se ne mijenja:
1. Davor Vugrinec 146
2. Igor Cvitanović 126
3. Joško Popović 111
Prosječna gledanost po utakmici:
1992. – 2.896
1993. – 4.264
1994. – 2.820
1995. – 3.664
1996. – 2.612
1997. – 2.903
1998. – 3.602
1999. – 3.884
2000. – 2.605
2001. – 2.847
2002. – 2.391
2003. – 3.310
2004. - 2.973
2005. – 2.820
2006. – 3.301
2007. – 3.146
2008. – 3.114
2009. – 3.116
2010. – 2.083
2011. – 1.911
2012. – 2.087
2013. – 2.511
2014. – 3.202
2015. – 2.733
2016. – 2.461
Top 10 trenera koji su najviše ravnali s klupe:
461 – Stanko Mršić
337 – Ilija Lončarević
302 – Ivan Katalinić
254 – Miroslav Blažević
241 – Mile Petković
235 – Branko Ivanković
216 – Dražen Besek
215 – Zlatko Kranjčar
212 – Luka Bonačić
209 – Ivo Šušak
Dakako da intrigira gdje su danas ex-prvoligaši:
- Zagreb se dosta muči u 2. HNL iako je računao na ekspresni povratak
- Varteks nosi ime Varaždin i vodeći je u 3. HNL-Sjever
- Zadar je prošlog ljeta ispao i iz 2. HNL
- Dubrovnik sudjeluje u 1. ŽNL Dubrovačko-neretvanskoj
- Šibeniku je lani zamalo propao come-back na prvoligaške terene
- Segesta, Sisak, član je 3. HNL-Zapad
- Pazinka igra međužupanijsku ligu što je 4. državni stupanj, kotira solidno i nada se doskoku među trećeligaše
- Radnik iz Velike Gorice suočen s financijskim problemima ujedinio se 2009. godine s Buševcem pa je stvoren novi klub Gorica, aktualni drugoligaš
- Belišće je nadomak dnu 3. HNL-Istok
- Primorac iz Stobreča nastupa u 3. HNL-Jug
- Dubrava je proširila ime na Tim kabel, solidan trećeligaš, ne i odveć ambiciozan – više se ne zaletava
- Marsonia iz Slavonskog Broda je u 3. HNL-Istok
- Neretva iz Metkovića je u 3. HNL-Jug
- Hrvatski dragovoljac uspješno spaja kraj s krajem, održavajući se u 2. HNL
- Mladost 127 je 2000. bankrotirala, godinu potom formiran je HNK Suhopolje koji se natječe u 2. ŽNL Virovitičko-podravskoj
- Orijent s Krimeje je imenu dodao prefiks HNK i sufiks 1919, sudionik 4. HNL-Zapad
- Samobor zasad opstaje u 3. HNL-Zapad
- Vukovar '91 je u 3. HNL-Istok
- Čakovec je postao Čakovec 1920. i htio krenuti od zadnje lige, uzalud jer je izbrisan iz registra udruga
- Pomorac iz Kostrene više ne nastupa, no ne može se reći da ne postoji; aktivan u sektoru mladeži, navodno će od nove sezone krenuti i seniori, u 2. ŽNL što je najniža stepenica
- Kamen Ingrad iz Velike neslavno je propao i od 2009. opet je Papuk, županijski ligaš
- TŠK Topolovec, zapamćen kao član elitne divizije iz najmanjega mjesta, participira u 1. ŽNL Sisačko-moslavačkoj
- Međimurje se ne da, eno ga solidnoga u 3. HNL-Istok
- Croatia Sesvete u stečaju pa 2012. ugašena zbog financijskih dubioza
- Preinačio ime u Karlovac 1919 i sudjeluje u Međužupanijskoj ligi središta Zagreb
- Lučko je uporni i strpljivi drugoligaš kome nije uspjela simbioza s partnerom iz Južne Koreje...
Autorska prava na objavljeni sadržaj polaže Hrvatski nogometni savez. Preuzimanje teksta i/ili izjava iz ovog teksta dopušteno je isključivo uz navođenje HNS-a kao izvora uz direktnu poveznicu na izvorni sadržaj na hns.family te uz poštivanje integriteta izvornog sadržaja. Preuzimanje fotografija nije dopušteno. Više informacija pronađite u Općim uvjetima korištenja.
