Doista su se istaknuli prognozeri vremenskih (ne)prilika. Znanje, iskustvo, provjerena metodologija i najsuvremenija tehnika omogućuju pouzdane najave. Glede leda i studenoga vjetra nije bilo nikakvih promašaja – pogođeno u cijelosti. Sad se spominje kiša za vikend koja nogometnim klubovima nikako ne odgovara. No priroda radi po vlastitom sinopsisu.
- Mi iz svega stvaramo problem na kvadrat, totalnu paniku. Sve nas čudi, sve nam smeta. Kada svoj ligaški susret zbog snijega koji je zatrpao Torino prolongiraju Juventus i Atalanta, to je normalno. Kod nas je tobože sve nenormalno. Zato što usred zime vremenske okolnosti nisu idealne. Zar bi morale biti, zar nije doba za snijeg, led i sve što s njima ide? Pa veljača je, ne svibanj!
Tako je, u dahu, startao naš današnji gost, direktor Dinamova stadiona Miljenko Sakoman. Dokazani ekspert za igrališta. Koja su većim dijelom u offsideu, jer igru diktira viša sila.
- Kad je riječ o zaleđenoj podlozi, nema spasa ako nema grijanja. A ukoliko navali kišurina, spas je u kvalitetnoj drenaži. To su ključne stvari i isto takvi zaključci.
Naravno da budno prati što spremaju atmosferske sheme, sudeći po svemu na redu je kiša:
- Nogometni vikend neće biti nezgodan samo zbog obilnih oborina, ne zaboravimo da će se topiti snijeg i led i da će sve plivati. Na žalost, hrvatski su tereni jako stari, bez adekvatne drenaže, i stvarno se naziru nove poteškoće.
Ostanimo načas kod minulih:
- Ova vrste smrzavice liječi se jedino grijanjem terena.
Što je moguće isključivo u Maksimiru?
- Da, taj sustav imamo mi u Dinamu, nitko drugi u državi.
Pojašnjava od čega se sastoji:
- Od 35 kilometara cijevi postavljenih 20 centimetara ispod površine. U pijesku, materijalu koji je po logici presudan za kvalitetan odljev. U te cijevi stavljamo smjesu koja se zove glikol. Nešto nalik antifrizu. Zagrijan na 35 stupnjeva Celzijusovih, tako da se osigura temperatura travnjaka od 2 stupnja.
To je najosnovniji opis. Koliko je koštala dragocjena instalacija?
- Više od milijun kuna. Nije posrijedi tek sustav cijevi, nego i tzv. podstavnica, i kotlovnica.
Podstavnica?
- Ona je na neki način slična limenoj bačvi kao dijelu kotla odnosno „mehanizma“ za pečenje rakije.
Vijek trajanja takve grijalice?
- Gotovo neograničen. Pod uvjetom da se redovito servisira.
Koliko puta godišnje?
- Jednom.
Sakoman dodaje:
- Sve to je djelo hrvatskih ruku. Materijal je njemački.
Da je grijanje montirano na Rujevicu, prošlonedjeljni derbi Rijeke i Dinama ne bi bio upitan?
- Ni najmanje. Igralo bi se i na – Kantridi. Zbog toga što je zaštićena stijenama i puno toplija. Rujevica je stotinjak metara nadmorske visine, otvorena, izložena udarima vjetra. U aktualnom slučaju ne pomaže hibridna podloga – mješavina prirodne i umjetne trave. Ledi se i ona.
Ukoliko nema grijača, moguća je zanimljiva prva pomoć kakvu su Hrvati snimili u Reykjaviku u play-offu za SP '14 u Brazilu:
- Islanđani su primijenili prilično učinkovit alternativni model - plastični pokrivač. Funkcija je bila dvostruka budući da 1) štiti od smrzavanja, 2) štiti i od kiše. Jednostavno i svrsishodno, kolikogod je postavljanje komplicirano i dugo.
Kod nas je u nastavku tjedna aktualna kiša, s njom i blato, kaljuža. Hoće li lopta na centar?
- Ovisi o intenzitetu padanja. Kako gdje.
Na jednom od naših stadiona prije nekoliko smo godina promatrali kako radnici vodu s igrališta nastoje eliminirati vilama: zabadali su, boli, pikali. Uzalud… Preostalo im je da se, obeshrabreni, podboče na držalo!
- Podbočit će se uvijek i svuda čim nemaju odgovarajući stroj.
Stroj, to je nešto novo?
- Dapače, smije se ustvrditi da je danas već nešto staro.
Ima li ime?
- Ima, Verti-Drain. U prijevodu: okomita drenaža. Samohodna platforma koja na kvadratnom metru izbuši od 300 do 500 rupa. Što znači da mu je potrebno pet-šest sati da tu vrstu drenaže omogući na cijelom igralištu.
Koliko košta Verti-Drain?
- Različite su vrste i kvalitete. Cijena u rasponu od 10 do 100 tisuća eura. Kad se nebo otvori, oni koji ga nemaju ne mogu pomoći sami sebi, neovisno o tome koliko radnika angažirali – dečki se mogu podbočiti na vile ili lopate, otresti kabanicu i tužno gledati…
Miljenko Sakoman nije zabrinut:
- Nema straha. Igrališta su takva kakva jesu. Izdržala su 50 prvenstava, pa će i ovo!
Što kaže za akciju Kuće nogometa da se prvoligašima ovog ljeta srede tereni?
- Ideja i inicijativa za svaku pohvalu i čestitku, realizacija će biti pogotovo. Zaslužuje najpozitivnije komentare. Zapravo nemam riječi!
U reparaturu će Maksimir, Kranjčevićeva, „Drosina“ te poligoni u Koprivnici, Zaprešiću i Vinkovcima. Što je ključno za Dinamov travnjak?
- Hoćemo hibridnu podlogu.
Je li idealan omjer prirodne i umjetne trave 70:30?
- Nema pravila. Svaka firma ima svoj način i postotak. Ključno je da je tepih sasvim homogen.
To propisuju i Pravila nogometne igre, sve mora biti kompaktno, ne parcijalno:
- Razumljivo, da kramponi ne dođu u zonu proklizavanja.
Hoće li se stići urediti za ljetne stanke?
- Mi smo svojedobno na našem objektu bili gotovi za 21 dan. Ne znam koga će HNS angažirati. U Hrvatskoj nema tvrtke specijalizirane za hibrid – postavljamo ili prirodnu ili neprirodnu travu. Nužni su inozemci. Ali spremni smo instalirati gotov proizvod, vrlo rado.
Miljenko je raspoložen udijeliti savjet svakome, uvijek i svuda, besplatno:
- Kako ne, i mene su učili drugi.
Autorska prava na objavljeni sadržaj polaže Hrvatski nogometni savez. Preuzimanje teksta i/ili izjava iz ovog teksta dopušteno je isključivo uz navođenje HNS-a kao izvora uz direktnu poveznicu na izvorni sadržaj na hns.family te uz poštivanje integriteta izvornog sadržaja. Preuzimanje fotografija nije dopušteno. Više informacija pronađite u Općim uvjetima korištenja.
